Kako čitati sastojke na kozmetičkim proizvodima

Svaki kozmetički proizvod dužan je imati precizan opis sastojaka na ambalaži proizvoda.

- Prema pravililma INCI ( International Nomenclature of cosmetics ingrediets ) na engleskom za kemikalije i latinskom za biljke koje su proizvođači upotrijebili.
1. Čitajte sastojke od vrha prema dnu

Sastojci su uvijek navedeni proporcionalno najvećoj koncetraciji na vrhu popisa.

Stoga, ako Vam se ne sviđa popis u gornjoj polovici popisa, proizvod bolje ne kupovat.

Na primjer:

Na ovom primjeru, vidimo da je glycerin na prvom mjestu, znači njega ima najviše u proizvodu i tako redom proporcionalno količini, su navedeni sastojci.
Oni sastojci koji su na kraju popisa, njih ima najmanje u proizvodu.
2. Razumijevanje sastojaka:

Na internetu postoje  baze podataka gdje možete pronaći sastojak i pročitati čemu on služi u proizvodu.

Najpoznatija od njih je cosdna.com .
3. Manje je više:

Što je popis kraći, to je bolje za nas. Iznimka su proizvodi s puno aktivnih sastojaka. Obično su popisi sastojaka podugački radi dodavanja određenih alkohola, parabena i konzervansa koji nisu preporučljivi jer mogu puniti pore i isušivati.
4. Idealni sastojci :


Na početku popisa  proizvoda obično je voda, ulje ili neka vrsta alkohola. Idealno je da pri vrhu bude Aloe vera ili kakva cvjetna vodica ( hidrolat) no treba izbjegavati kada vidite alkohol na početku popisa.


Drugi sastojak  bi trebao biti aktivni sastojak , no vrlo često proizvođači stavljaju na to mjesto emulatore i parafin  koji nisu od puno koristi za nas.

Treće mjesto bi trebalo pripasti  biljnom ekstraktu ( npr shea butter, ulje sjemenki grožđa..), antioksidansu ( c vitamin, askorbinska kiselina ...) ili umirujućim sastojcima ( provitamin B5, panthenol...).

Na kraju idu konzervansi , dok bi mirisi i parfemi trebali biti izopćeni iz popisa.

Tako bi trebala izgledati idealna formulacija proizvoda.

Opasni sastojci:


Čitajući popise sastojaka, vrlo lako možemo izbjeći sastojke koje ne želimo koristiti.


Na primjer:

-SLS ( Sodium Laury Sulfate ili natrijev lauril sulfate) , SLES ( Sodium Laureth Sulfate ), koje najčešće nalazimo u šamponima i sredstvima za higijenu. Odlično se pjene ali isušuju kožu.
Nije problem ako jedan proizvod sadrži SLS , ali je problem ako koristite više proizvoda s ovim jeftinim tenzidom.

- mnogi alkoholi će također isušiti kožu pa ih je dobro izbjeći (Alcohol Denat, Isopropyl Alkohol) što ne znači da treba izbjegavati sve vrste alkohola, na primjer glicerin je vrsta alkohola ali odlično zadržava vlagu u koži.

- mineralna ulja ( petrolej, Paraffinum Liquid, Petrolatum, vazelin..) svakako treba izbjegavati.

Parafin čini nepremostivu prepreku koja ne dopušta koži da diše, zatvara pore što dovodi do mitesera i proširenih pora.

Provjerite sastav ljubiteljice baby ulja !!


- također morate paziti na parfeme, odnosno mirise u proizvodima . Parfemima nije mjesto u proizvodima za njegu lica , no ako su na kraju popisa nije toliko opasno. Ne smiju biti pri vrhu jer će aktivni sastojci slabije djelovati.

Ako su mirisi agresivni, proizvođači su to dužni navesti.

Žene koje imaju osjetljivu kožu svakako moraju izbjegavati u proizvodima Limonele, Linalool, Citronella, Geraniol, Citral, Benzyl Benzoate, Eugenol.

- boje u kozmetici bi također trebale biti na kraju popisa sastojaka . Njih je najlakše prepoznati po oznaci CI i brojevima.

Dobro je znati i za prirodne boje : CI 75100-CI 77947


Pripazite i na natuknice : "dermatološki testirano", "prirodno", "bez mirisa", "biljno", "alergijski testirano" i slično.

Zakon ne definira značenje tih pojmova. Na primjer "prirodni proizvod"  ne mora značiti da nema sintetskih sastojaka .

Postoji danas mnogo prirodne kozmetike, a zapravo je toga jako malo prirodno.

Nije sve prirodno nužno dobro , niti je sve sintetsko nužno loše:





Oznake: ,