Placebo by Maja

Posted by Dear Skin at 02:24
Placebo i njegov efekt fascinira me i intrigira već dugo. Sa tim efektom smo okruženi svakodnevno u svim područjima života. On ovisno od slučaja do slučaja može imati pozitivan ili negativan
 predznak, ali svakako je vrijedan pažnje i informiranja. Kad je Martina spomenula placebo i kako sama sprema post na tu temu pa da joj se pridružim....ostala sam oduševljena! Martina je <3
Što je placebo i njegov efekt?
Prema pomalo suhoparnoj wikipedija definiciji:
"Placebo je supstanca ili procedura sa potpuno neutralnim dejstvom koja se daje prilikom ispitivanja nekog novog farmakološkog preparata eksperimentalnoj grupi i istovremeno drugoj, kontrolnoj grupi. Efekat poboljšanja zdravstvenog stanja kod kontrolne grupe (placebo efekat), koji je često bolji od efekta primjene pravog lijeka, rezultat je autosugestije i umnogome zavisi od ličnosti učesnika u proceduri." Ovo : "često bolji" treba uzeti s rezervom.
Placebo je zbog strogih zakonskih propisa u ispitivanju lijekova najviše istraživan i mjerljivo uočen. Događa se da u grupi ljudi koja pije placebo, dio ispitanika dožive poboljšanje svog zdravstvenog stanja, dogodi se tzv. spontano izlječenje ili samoizlječenje koje može biti praćeno mjerljivim biološkim promjenama u organizmu (npr. u krvnoj slici). U nekim slučajevima placebo učinak je takav da ispitanici imaju čak i nuspojave uzimanja lijeka kao što su : vrtoglavica, mučnina, candida... Da lijek može na tržište njegovo djelovanje mora biti bolje (statistički značajno) od djelovanja placeba, i još puno toga ali to za priču o placebu nije toliko bitno.
Jedan od meni dražih primjera placebo učinka je onaj kada je junior slavio sedmi rođendan. U neko doba smo za njega i njegovu ekipu otvorili dječji šampanjac uz čestitanje i nazdravljanje. Znali su oni da je to dječji šampanjac, ali imam dojam da nisu znali da dječji znači i bez alkohola tj. učinka pijanosti. Već nakon prve čaše nekima se zaplitao jezik, nakon druge bilo je teturanja, širenja ruku...:D Ma možete si i sami zamisliti.



U kozmetičkom svijetu primjera placeba ili nedjelotvornih preparata je užasno puno . Ako učinak traje kratko, već nakon par dana smo svjesni da proizvod nije za nas. No ukoliko "placebo učinak" traje duže događa nam se da koristimo taj proizvod i odličan nam je, a onda kako naša pažnja bježi na nešto novo, on više jednostavno ne djeluje. Znamo to nazivati i zasićenošću tim proizvodom, iako do zasićenosti može doći i kod proizvoda koji nisu "placebo". Ako se tom proizvodu ne vraćamo vrlo je vjerojatno da se radilo o "placebo efektu". Postoje i proizvodi u koji se ljudi cijeli život zaklinju a u njima nema sastojaka koji bi dokazano imali povoljan učinak na kožu (vazelin, svinjska mast naših baka, plava nivea).
Placebo kao takav uobičajen je u lijekovima i kozmetičkim proizvodima jer služi kao nosioc aktivnih tvari koje često djeluju u vrlo malim količinama pa je potrebno nekako popuniti proizvod. Najjednostavniji, ali ne i najtočniji, primjer za placebo bi bila bazna ulja u aromaterapiji u koja se dodaju eterična ulja za različite funkcije. No i bazna ulja imaju povoljno djelovanje na kožu pa nisu placebo. Voda sama po sebi ne može prodrijeti u kožu pa je dobar primjer za placebo, no ukoliko u proizvodu postoje tvari koje bi omogućile da se ona upije tada ona više i nije placebo,



Puno toga utječe na to da imamo dojam učinka nekog kozmetičkog preparata i postoji cijeli niz načina kako se to može postići. Sam marketing se oslanja na uvjeravanje kako nam nešto treba. Već svojim vizualnim identitetom proizvodi ili brandovi daju dojam zdravlja, mladolikosti, visoke tehnologije... kao i samim nazivima. Azijska kozmetika je među primjerima gdje se to vidi iz aviona, od izgleda proizvoda, reklama i dućana, preko multifunkcionalnosti, do samih imena.



Skinfood, beauty balm... Na zapadu je to nešto "malo" suptilnije.

Pri prodaji proizvoda često autosugestivni učinak ima i visoka cijena. Najlakše je to primijetiti kod proizvoda za mršavljenje. Mršavljenje se događa kada postignemo energetski deficit. Deficit može biti uzrokovan ili neunošenjem kalorija ili trošenjem kalorija kroz fizičku aktivnost. (Cure iz projekta "Smršavimo zajedno" su nas odlično naučile tome). Plaćanjem proizvoda kao da potpisujemo ugovor da ćemo se držati uputa. Upute su: smanjen unos hrane i fizička aktivnost. Ili je proizvod zamjena za obrok koji je izbalansiran tako da se postigne energetski deficit. Ili su to tretmani uz koje se preporučuje vježbanje i smanjen kalorijski unos.( ovo se ne odnosi na znanstveno dokazane lijekove za mršavljenje ili tretmane)
Gotov proizvod ima puno sastojaka pa je teško naći primjere čistih placeba koji po svojoj definiciji oslobođen bilo kakvog djelovanja. Moguće je da proizvod ne djeluje na ono za što se prodaje, ali može imati neko drugo pozitivno ili negativno djelovanje koje daje dojam učinka, pa se efekt treba promatrati od sastojka do sastojka. Imamo primjer silikona u proizvodima za kosu i preparativnoj kozmetici koji stvaraju optičku iluziju zaglađene kose i ispeglanih bora, ali sami po sebi su placebo za tu indikaciju jer im djelovanje traje do prvog pranja, a koža ili kosa se ne mijenja. Tu su reflektirajući pigmenti u preparativnoj kozmetici koji daju dojam svježine i hidratiziranosti. Tvari koje pomažu izlučivanje vode ili poboljšavaju probavu u proizvodima za mršavljenje. Bilo koji tretman (osim kirurškog) koji garantira našoj koži ili kosi promjenu na bolje odmah nakon jednog korištenja, je proizvod koji nije preparativan nego dekorativan. Da bi aktivni sastojci, koji to mogu napraviti, djelovali i utjecali na izgled naše kože ili kose potrebna je ipak nešto dulja terapija.
Nažalost ima i tvari koji imaju manje ili više štetan učinak a stavljaju se u proizvode u svrhu pojačanja dojma djelovanja proizvoda. Martina je već spomenula cimet čije djelovanje je iritativno i potencijalno alergeno, a ovo djelovanje se doživljava kao žarenje i peckanje, te crvenilo kože koje pogrešno tumačimo kao poboljšanje cirkulacije i izmjenu tvari a u stvarnosti je to iritacija kože. Dužim korištenjem cimeta razvija se preosjetljivost na isti, što može dovesti i do težih alergijskih reakcija.
Znamo da u kozmetičkim proizvodima ima puno sastojaka koji se nalaze u njima zbog različitih funkcija od vlaženja, poticanja različitih funkcija u koži ...do stabilizatora, konzervansa. Svaki od njih nosi neki rizik u primjeni. Čak i ono što je odlično za našu kožu (hijaluronska kiselina, retin,,,) u većoj količini od propisane će uzrokovati štetu. Kako kozmetička industrija plasira puno različitih sastojaka u svoje proizvode, prilikom izbora najbolje je proučiti sastojke, izvagati prednosti i mane i donijeti odluku prema vlastitoj savjesti i mišljenju jer sami smo odgovorni za sebe. Sreća je da je internet nepresušni izvor informacija a imamo i blogerice koje nam dođu kao svojevrsni pokusni kunići :-P.


Placebo efekt, kao takav uopće i nije tako loš. Ako nešto što unesemo u sebe i na sebe nema nikakav utjecaj na naše zdravlje (što znači ni štetan) tada smo ozdravili ili poboljšali svoj život sami od sebe. Najveći problem placebo efekt stvara u istraživanjima takozvanih alternativnih metoda liječenja. Ne postoji način kako izmjeriti da li ti je netko dao ili nije dao energiju ili vibraciju pacijentu, niti postoji način da se takve energije i vibracije izmjere u organizmu. Iz tog razloga nemoguće je razdvojiti placebo skupinu od one koja je primila terapiju jer potencijalno svi mogu doživljavati placebo efekt samo zbog uvjerenja da će terapija djelovati.


Kakva su vaša iskustva? Imate li neki primjer za placebo efekt? 

10 komentari:

  1. Vrlo zanimljiv post. Placebo efekat u medicini kao i kod kozmetike ima sličan učinak ako osoba vjeruje da mu određeni lijek pomaže, mozak djeluje na žlijezde koje potiču autosugestiju. Zapravo taj placebo i nije toliko loš samo je kratkotrajan. Kod kozmetike je slično, posebno kada kupimo neki ultra skupi proizvod, uvijek smo si "nekako ljepše" jer je taj proizvod ne može biti "loš za te pare" i sigurno radi što obećava :D Silikoni, jeftine sirovine, sastojci koji ništa ne rade zapakirane u lijepu ambalažu su mnogi od primjera a opet ih žene vole, izgledaju lijepo i koriste godinama, tako da je o placebu u kozmetičkom smislu jako teško raspravljati.
    Taj fenomen bih nekako drugačije nazvala samo još nisam smislila kako, a najbolji su mi neki pomodni sastojci tipa raznih gljiva, zlata i puževa kojima se mame žene a zapravo su nedovoljno istražena.

    OdgovoriIzbriši
  2. Tako je o ovoj temi bi se moglo još puno toga napisati, a to već onda ode u široko i možda ne toliko bitno za prosječnog konzumenta. Bitna razlika između farmaceutskih proizvoda što novi proizvodi imaju obvezu istraživanja, treba se dokazati da li nešto djeluje, kako djeluje, u kojoj koncentraciji je štetno....Potrebno je u prosjeku 10 godina istraživanja i pusti milioni. Znamo koliko je zdravstvo skupo i tehnike koje koriste u dijagnostici, a za smo jedan lijek potrebno je toliko testova...to si i ne možete zamisliti. Da bi se uopće isplatilo istraživati zakon je takav da tko prvi patentira lijek, ima ekskluzivno pravo prodaje lijeka 10godina i tu se vrate dugogodišnja ulaganja u sve one lijekove koji nisu uspjeli na tom putu (za jedan dobar lijek u za liječenje karcinoma grudi bilo je potrebno 35godina).Također tu doktori prepisuju lijek, država sufinancira dio lijeka kad je na tržištu i plasman i zarada je sigurnija. Da nije tako, zbog enormnih ulaganja u istraživanje ne bi imali novih lijekova i neke bolesti bi ostale neizlječive
    U kozmetičkoj industriji tržište je slobodno, samo bogate kozm. kuće si mogu prištiti više istraživanja od onih što su propisana zakonom a to je da proizvod nema nedozvoljenih tvari tj. u nekim slučajevima ne više od neke dozvoljene granice. Obveze su vrlo slične kao za hranu. Strože se moraju ispitati samo potpuno novi sastojci no ne i cijela krema. Da li gotov proizvod djeluje - nema obveze istraživanja. Koliko god uložili nema garancije da će se proizvod uspješno prodavati. Kozmetički ljekarnički brandovi imaju nešto više obveza istraživanja no to je uglavnom u smjeru dokazivanja ne štetnosti, alergenosti..dermatološka ispitivanja i nešto vrlo osnovno. Ono što nam se prezentira kao ispitano gotovo u većini slučajeva se ispituje na dobrovoljcima gdje oni daju svoj subjektivan dojam kako im se čini proizvod i da li djeluje ili ne, bez nekih većih znanstveno objektivnih mjerenja ili dijagnostike.
    Najveća revolucija je u kozmetičkoj industriji ustvari što se uvelo u zakonsku regulativu da se ispituje djelotvornost sredstava za zaštitu od sunca i klasifikacija. Ranije su to činili samo ljekarnički brandovi (i zato je cijena viša) što za kvalitetu naspram drogerijskih ne znači puno osim da ovdje znaš točno kakvu zaštitu kupuješ, a kod drogerijskih je to možda bolji a možda gori proizvod. Sada se uvodi obveza testiranja svih krema za zaštitu od sunca. Što je super..ali to će i podići cijenu.To nam garantira da smo zaštičeni od sunca ali ne garantira da će hidratizirati, matirati, hraniti i sve ono što može obečavati prizvođač. Jako komplicirana tema.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Mozak je fascinantna stvar. Bilo bi dobro da kozmetička industrija pokupi barem malo regulative kao farmaceutska (mislim na sektor receptnih lijekova), iako će podići cijene, što je sa druge strane nepovoljno. Fascinira me kao čitam istraživanja lijek vs.placebo u kojem ta kontrolna grupa redovito dobije nuspojave :)

      Izbriši
    2. Pretpostavljam da si mislila dodaci prehrani (vitamini, čudesne gljive, garcinije i ostala čuda) vs lijekovi, ja bi voljela da se dodaci prehrani izreguliraju čak i prije kozmetike.
      Što se tiče nus pojava, ja sam tako dobar placebo kandidat da ih imam već od čitanja upute :D

      Izbriši
    3. naišla na članak koji vrijedi pročitati :) http://themindunleashed.org/2014/05/placebo-effect-transforming-biology-belief.html

      Izbriši
  3. Sjajan tekst, već dugo izučavam autosugestiju kao takvu, a samim tim i placebo efekat. Naše telo je magično čudo, a toga nismo ni svesni! :)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Hvala ti. Autosugestija nas pokreće i stvarno je čudesna.

      Izbriši
  4. Još jedan komentar: estetska kirurgija, tretman na kakvom je Martina bila i medicinska dermatologija spadaju u dobro istražena područja. Često zaziremo od njih, jer je kao "umjetno" dok ono što je neistraženo do kraja prihvačamo iako nam može napraviti i puno veću štetu. Tu nas također pomalo čuva placebo efekt.

    OdgovoriIzbriši
  5. Promatranjem raznih znanstvenih istraživanja utjecaja placeba i noceba, pokazalo se da je placebo efekt (vjerovanje da će se nešto pozitivno dogoditi) učinkovit u prosjeku 33% -55%.
    Sa druge strane, nocebo efekt (vjerovanje da će se nešto negativno dogoditi) se pokazao učinkovit sa zapanjujućih 55% -100%.
    Ovo znači da smo duplo više podložni negativnoj sugestiji nego pozitivnoj.

    OdgovoriIzbriši
  6. Hvala na brojkama! Eto i pojasnjenja otkud toliko dozivljenih nus pojava. Maja memorysun

    OdgovoriIzbriši